Nekada je noćno nebo bilo ispunjeno hiljadama zvijezda, a danas se u mnogim krajevima jasno uočavaju tek Venera i nekoliko najsjajnijih zvijezda.
Iako zvijezde nisu nestale, njihova vidljivost sa Zemlje postaje sve slabija. Astronomi već godinama upozoravaju da je jedan od glavnih uzroka sve izraženije svjetlosno zagađenje.
Masovna ugradnja snažne LED javne rasvjete, osvijetljeni reklamni panoi, reflektori i dekorativna rasvjeta stvaraju svjetlosnu kupolu iznad gradova i naselja. Dio tog svjetla raspršuje se u atmosferi i osvjetljava noćno nebo, zbog čega slabije zvijezde postaju gotovo nevidljive ljudskom oku.
Dodatni problem predstavljaju povećane količine aerosola i sitnih čestica u atmosferi. Prašina, dim, čađ i druge mikroskopske čestice raspršuju vještačku svjetlost, stvarajući svojevrsnu svjetlosnu izmaglicu. I kada nebo djeluje potpuno vedro, atmosfera često nije dovoljno prozirna da bi se uočile hiljade slabijih zvijezda koje su nekada bile lako vidljive.
Posebno tokom dugotrajnih ljetnih vrućina i sušnih perioda koncentracija ovih čestica može biti povećana, pa noćno nebo izgleda tamno, ali istovremeno ostaje gotovo bez zvijezda.
Prema upozorenjima stručnjaka, svjetlosno zagađenje danas predstavlja jedan od najbrže rastućih oblika zagađenja životne sredine. Osim što otežava astronomska posmatranja, ono utiče i na prirodne cikluse biljaka i životinja, ali i na kvalitet sna kod ljudi.
Zbog svega toga, sve veći broj građana stiče utisak da je noćno nebo drugačije nego prije samo nekoliko godina. Zvijezde nisu nestale – one su i dalje na svojim mjestima – ali ih zbog kombinacije sve intenzivnijeg svjetlosnog zagađenja i manje prozirne atmosfere sve teže možemo vidjeti golim okom.
