Hljeb – manje šećera, ali dosta soli
Bijeli hljeb uglavnom ne sadrži velike količine šećera, ali zato može biti značajan izvor soli. U prosjeku, 100 grama bijelog hljeba sadrži oko jedan gram soli, što znači da nekoliko kriški dnevno može činiti značajan dio preporučenog dnevnog unosa.
Peciva često kriju više nego što se vidi
Kifle, lisnata tijesta, kroasani i druga peciva često sadrže više soli od običnog hljeba, a kod slatkih varijanti dodaje se i veća količina šećera. Čokoladni ili vanilin kroasani, kao i razna punjena peciva, mogu sadržavati desetak i više grama šećera po komadu.
Burek i pica – ukusni, ali bogati solju
Omiljeni doručak mnogih građana, poput bureka ili komada pice, može sadržavati znatne količine soli. Osim soli iz tijesta, dodatno je unose sir, meso, suhomesnati proizvodi i drugi sastojci koji se koriste u pripremi.
Koliko je preporučeno?
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, odrasle osobe ne bi trebalo da unose više od pet grama soli dnevno, odnosno približno jednu ravnu kašičicu. Kada je riječ o slobodnim šećerima, preporučuje se da njihov unos bude što manji, idealno manje od deset odsto ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Kako napraviti bolji izbor?
Ako svakodnevno kupujete pekarske proizvode, nutricionisti savjetuju da češće birate integralni hljeb i peciva sa sjemenkama, izbjegavate prečestu konzumaciju lisnatih i slatkih peciva te obratite pažnju na veličinu porcije. Dobar izbor je i kombinovati peciva sa svježim povrćem, jogurtom ili nemasnim sirom kako bi obrok bio nutritivno uravnotežen.
Pekarski proizvodi nisu problem sami po sebi, ali njihova učestala konzumacija, posebno uz druge namirnice bogate solju i šećerom, može doprinijeti povećanom riziku od visokog krvnog pritiska, gojaznosti i drugih hroničnih oboljenja. Upravo zato umjerenost i raznovrsna ishrana ostaju najbolji recept za očuvanje zdravlja.
