Cvijeće nije samo ukras: Biljke imaju sposobnosti koje nas iznenađuju

Cvijeće najčešće posmatramo kao ukras prirode, nešto što uljepšava dvorišta, bašte, livade i domove. Međutim, iza lijepih latica i prijatnih mirisa krije se mnogo složeniji svijet nego što možemo i da zamislimo. Biljke nisu samo pasivni organizmi koji rastu, cvjetaju i venu. One neprestano reaguju na okolinu, registruju promjene u svjetlosti, dodiru i temperaturi, a pojedina naučna istraživanja pokazuju da mogu reagovati čak i na zvučne vibracije.

Jedno od zanimljivijih otkrića dolazi iz istraživanja naučnika sa Univerziteta u Tel Avivu, koji su ustanovili da određeni cvjetovi mogu promijeniti sastav svog nektara nakon što registruju zvuk letećih pčela.

Cvijet koji reaguje na zujanje pčela

Naučnici su 2019. godine objavili istraživanje u naučnom časopisu „Ecology Letters“, u kojem su ispitivali biljku poznatu kao primorska noćurka (Oenothera drummondii).

Eksperiment je pokazao da su cvjetovi, nakon izlaganja snimljenom zvuku leteće pčele ili odgovarajućim zvučnim frekvencijama, u roku od samo tri minuta povećali koncentraciju šećera u nektaru. Promjena nije zabilježena kada su bili izloženi tišini ili zvucima znatno viših frekvencija.

Istraživači su ustanovili i da latice mehanički vibriraju pod uticajem zvučnih talasa. Pretpostavili su da cvijet na taj način može da registruje prisustvo oprašivača i pripremi slađu nagradu za insekte koji dolaze po nektar.

Drugim riječima, biljka bi mogla da prilagodi svoju ponudu u trenutku kada postoji veća vjerovatnoća da će je posjetiti pčela ili drugi oprašivač. Ipak, ovo istraživanje ne znači da cvijeće čuje na isti način kao ljudi, već ukazuje na sposobnost pojedinih cvjetova da reaguju na određene zvučne vibracije.

Biljke međusobno šalju upozorenja

Još jedna zanimljiva osobina biljaka jeste sposobnost razmjene informacija putem hemijskih jedinjenja koja ispuštaju u vazduh.

Kada određene biljke napadnu insekti, one mogu osloboditi posebne hemijske materije koje druge biljke u blizini registruju. Takvi signali mogu pokrenuti njihove odbrambene mehanizme i pripremiti ih za mogući napad štetočina.

Ovaj oblik komunikacije ne funkcioniše kao razgovor među ljudima, ali pokazuje da biljke nisu potpuno izolovane jedna od druge. Njihova međusobna povezanost mnogo je složenija nego što se ranije pretpostavljalo.

Zašto neki cvjetovi mirišu na trulo meso?

Miris cvijeća uglavnom povezujemo sa prijatnim aromama ruža, lavande ili jorgovana. Međutim, postoje biljke čiji je miris toliko neprijatan da podsjeća na pokvareno meso.

Jedan od najpoznatijih primjera je Amorphophallus titanum, poznat i kao cvijet leš. Njegov miris podsjeća na trulež, a upravo je to način na koji privlači insekte koji se hrane uginulim životinjama, posebno muve i bube.

Za razliku od pčela, koje često privlače slatki mirisi, pojedini insekti traže upravo miris raspadanja. Biljke su tokom evolucije razvile različite načine privlačenja oprašivača, a ono što je ljudima odbojno u prirodi može biti veoma privlačno određenim vrstama insekata.

Orhideje koje varaju insekte

Posebno zanimljiv primjer dolazi iz svijeta orhideja. Pojedine vrste iz roda Ophrys razvile su cvjetove koji izgledom podsjećaju na ženke određenih vrsta insekata.

Njihova varka ne završava se samo na izgledu. Ove orhideje proizvode i mirisna hemijska jedinjenja koja podsjećaju na seksualne feromone ženki insekata.

Muški insekti, privučeni izgledom i mirisom, pokušavaju da ostvare kontakt sa cvijetom, pri čemu na svoje tijelo preuzimaju polen koji kasnije prenose na drugi cvijet.

Tako biljka koristi prilično neobičnu strategiju kako bi obezbijedila oprašivanje i nastavak svoje vrste.

Cvijeće mnogo više od ukrasa

Sve ove pojave pokazuju da cvijeće ima mnogo važniju ulogu od estetske. Njegove boje, mirisi, oblik i sposobnost reagovanja na okolinu rezultat su dugog evolutivnog prilagođavanja.

Biljke nemaju mozak niti nervni sistem poput životinja, ali posjeduju različite mehanizme kojima registruju promjene u okruženju i odgovaraju na njih.

Zato sljedeći put kada vidimo pčelu kako obilazi cvijet, vrijedi se sjetiti da ne posmatramo samo susret insekta i biljke. Riječ je o složenom prirodnom odnosu koji se razvijao milionima godina i od kojeg zavisi opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta.