BN24
Breaking
umjesto kukuruza i pšenice, lješnjak: može li se u semberiji zaraditi od ove kulture?
Poljoprivreda

Umjesto kukuruza i pšenice, lješnjak: Može li se u Semberiji zaraditi od ove kulture?

Foto: Pixabay

Semberija je decenijama prepoznatljiva po proizvodnji kukuruza, pšenice i drugih ratarskih kultura, ali sve češće se postavlja pitanje mogu li poljoprivrednici na dijelu svojih parcela ostvariti veću zaradu uzgojem alternativnih kultura. Jedna od mogućnosti je lješnjak, čija proizvodnja zahtijeva strpljenje, početna ulaganja i dobro planiranje.

Podijeli:FacebookWhatsApp

Za razliku od kukuruza i pšenice, koji poljoprivrednicima donose prihod svake godine, podizanje zasada lješnjaka predstavlja dugoročnu investiciju. Prvi značajniji prinosi očekuju se nekoliko godina nakon sadnje, dok se puna rodnost, u zavisnosti od sorte i uslova uzgoja, najčešće dostiže između sedme i desete godine.

Može li lješnjak uspjeti na semberskim njivama?

Plodno zemljište Semberije predstavlja dobru polaznu osnovu, ali nije svaka parcela pogodna za uzgoj lješnjaka. Ova voćna vrsta zahtijeva odgovarajuću strukturu zemljišta, dobru drenažu i dovoljno vlage, posebno tokom ljetnih mjeseci.

Jedan od izazova predstavljaju sve češći sušni periodi i visoke temperature, zbog čega bi mogućnost navodnjavanja mogla imati važnu ulogu u uspješnoj proizvodnji.

Koliko se čeka na zaradu?

Podizanje zasada podrazumijeva troškove nabavke sadnica, pripreme zemljišta, sadnje, održavanja, zaštite i eventualnog sistema za navodnjavanje.

Lješnjak se obično počinje brati nekoliko godina nakon sadnje, ali ozbiljniji prihodi dolaze tek kada zasad dostigne veću rodnost.

Prednost ove kulture je što dobro održavan zasad može donositi plodove više decenija, pa se početna ulaganja raspoređuju na duži period.

Ipak, potencijalna zarada ne zavisi samo od prinosa. Važnu ulogu imaju kvalitet ploda, troškovi proizvodnje, način prodaje i mogućnost plasmana na tržište.

Alternativa, ali ne i sigurna zamjena za ratarstvo

Za semberske poljoprivrednike koji raspolažu manjim parcelama, uzgoj lješnjaka mogao bi predstavljati način da prošire proizvodnju i smanje zavisnost od tradicionalnih ratarskih kultura.

Međutim, prelazak sa kukuruza i pšenice na lješnjak ne garantuje veću zaradu. Prije podizanja zasada potrebno je provjeriti pogodnost zemljišta, izračunati ulaganja i obezbijediti mogućnost prodaje roda.

Upravo zbog toga lješnjak bi u Semberiji mogao biti zanimljiv kao dopunska poljoprivredna kultura, dok bi njegova šira proizvodnja zahtijevala ozbiljniju ekonomsku računicu.

Izvor: bn24.net

Komentari

(0)

Zaštićeno reCAPTCHA — Privatnost i Uslovi

Budite prvi koji će komentarisati.