Ivanjdan je, prema narodnom vjerovanju, dan kada se sunce tri puta zaustavlja. Rođenje Svetog Jovana Krstitelja jedan je od 12 praznika posvećenih ovom svetitelju i jedan od tri velika dana u njegovu čast koja Srbi posebno obilježavaju. Pored 7. jula, Svetom Jovanu Krstitelju posvećeni su i 20. januar i 11. septembar, koji se takođe smatraju značajnim datumima u srpskoj tradiciji. Uoči ovog praznika, kao i na sam dan njegovog obilježavanja, vekovima se na našim prostorima neguju brojni običaji i vjerovanja.
Kupanje u rijeci
Uoči Ivanjdana, kao i na sam dan praznika, prema narodnom vjerovanju trebalo bi se okupati u rijeci. Vjeruje se da će onaj ko to učini biti zdrav tokom cijele godine.
Nošenje bijele garderobe
U srpskom narodu postoji vjerovanje da Ivanjdan treba dočekati u bijeloj odjeći. Ovaj običaj posebno se odnosio na djevojke koje su uoči praznika oblačile bijele haljine i obilazile kuće pjevajući takozvane ladanjske pjesme. Na taj način čestitale su praznik, dok je bijela odjeća simbolizovala čiste misli, čistu dušu i dobre želje, kako onih koje pjevaju, tako i domaćina kojima su pjesme bile namijenjene.
Paljenje olalija
Uoči Ivanjdana u pojedinim krajevima Srbije tradicionalno se pale lile, odnosno olalije – baklje napravljene od suve trešnjine ili brezove kore. Momci ih nose kroz selo u pratnji djevojaka, a zatim sa upaljenim olalijama odlaze i na njive, vjerujući da će tako usevi bolje roditi. I mladi i stari preskaču vatru, što se smatra ostatkom drevnih paganskih običaja povezanih sa ljetnjim solsticijem.
Vjeruje se i da ivanjdanske vatre, odnosno lile, spaljuju lošu energiju i pročišćavaju prostor, ostavljajući mjesto za dolazak sreće i pozitivnih događaja.
