Premijer Slovenije Janez Janša otvoreno je poručio da od napretka ka EU nema ništa ukoliko Beograd ne preda tajne arhive Uprave državne bezbednosti (UDBA) i Jugoslovenske narodne armije (JNA), što domaći stručnjaci za "Blic" ocjenjuju kao "malicioznu nagaznu minu".
Janša je izjavio da će Slovenija da pozdravi eventualnu odluku novih vlasti u Srbiji da ubrzaju pregovore o pristupanju EU, ali da će ta podrška biti uslovljena predajom dokumenata iz arhiva bivših jugoslovenskih službi koji se odnose na Sloveniju.
"Nećemo dati saglasnost za bilo kakav napredak"
"Eventualno odlučivanje u Srbiji za ubrzanje pregovora za ulazak u EU bismo dočekali s radošću. Međutim, nećemo dati saglasnost za bilo kakav napredak, dok Srbija ne preda Sloveniji sve arhive Udbe, SDV, JLA, ZSNZ i ostalih nekadašnjih službi SFRJ, koje se odnose na Sloveniju", napisao je na tviteru Janša, oslanjajući se na izjavu EU zvaničnice Marte Kos o Srbiji da su "vrata u EU otvorena".
"Svaka je šansa da će ovo ostati uslov"
Igor Novaković iz ISAC centra kaže da se čini se da je ovo pokušaj da se sa jedne strane nova politička elita pogura na klizav teren spoljne politike, a sa druge da se kontrira prethodnoj izjavi Marte Kos.
"I svaka je šansa da će ovo ostati uslov, uostalom kao i za Hrvatsku u jednom momentu, ali takođe je pitanje kada će ovakav potez biti povučen, odnosno na koji momenat u procesu pregovora se cilja", ocijenio je Novaković.
"Srbija može da neformalno napreduje ka EU"
On je dodao da ne očekuje nikakvu reakciju buduće vlasti po ovom pitanju, bar ne još, pošto je, kako kaže, krajnje očigledno da spoljna politika, odnosno ključna pitanja neće biti otvarana, zato što potencijalno mogu da ugroze konsenzus koji postoji.
"Fokus će ostati na vladavini prava i funkcionisanju institucija, što vrlo lako može da koincidira sa ubrzanom transpozicojom pravne tekovine EU u domaći pravni sistem, koja nam je svakako u interesu kao državi. Drugim riječima, bez obzira na ovaj uslov, Srbija može da neformalno napreduje ka EU kroz implementaciju reformi, stvarajući strategiju i poziciju oko ključnih spoljnopolitičkih pitanja, uključujući tu i potencijalna uslovljavanja država članica. Moje uvjerenje je da se do takvih pozicija, uz aktivne diplomatske napore i jasnu komunikaciju sa javnošću, može doći i da se kompromisi oko takvih uslovljavanja mogu postići", napominje Novaković.
U redu i Hrvatska i Bugarska
Ovo nije prva ucijena koju smo čuli ove godine. Stizale su i iz drugih zemalja.
Hrvatska
Tokom ljeta, Hrvatska je bila jedna od glavnih država koja se usprotivila otvaranju Klastera 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast) u pristupnim pregovorima Srbije sa EU. Hrvatski zvaničnici su objasnili da napredak Srbije direktno uslovljavaju rješavanjem starih bilateralnih pitanja - prvenstveno procesuiranjem ratnih zločina (zahtjev za ukidanje srpskog zakona o univerzalnoj nadležnosti), rasvjetljavanjem sudbine nestalih lica i obezbjeđivanjem boljeg političkog statusa za hrvatsku manjinu u Srbiji.
Bugarska
Bugarska se u julu 2026. pridružila Hrvatskoj i grupi od još nekoliko zemalja u blokiranju otvaranja Klastera 3. Zvanična Sofija svoj pristanak i dalje uslovljava rješavanjem manjinskih pitanja, zahtijevajući od Beograda konkretne dokaze o unapređenju prava bugarske nacionalne manjine u istočnoj Srbiji (poput potpunog obezbjeđivanja udžbenika i medija na bugarskom jeziku), preteći daljim usporavanjem evropskog puta ukoliko ti zahtjevi ne budu ispunjeni.
