Privredna komora RS: Industrija u konstantnom padu

Kako piše u ovom dokumentu, pad industrijske proizvodnje nastavljen je i u prvom tromjesečju 2026. godine i iznosi 9,3 odsto.

"U posmatranom desetogodišnjem periodu od 2016-2025. godine u šest godina je došlo do pada industrijske proizvodnje. Najveći pad proizvodnje zabilježen je 2019. godine u iznosu od 11,4%, a najveći rast 2021. u iznosu od 9,9%. Rast proizvodnje u 2021. godini je uslijedio nakon dvije uzastopne godine pada proizvodnje u industriji.

Prerađivačka industrija u strukturi industrijske proizvodnje ima učešće od 65,6%", stoji u ovom dokumentu Privredne komore Republike Srpske.

Dodaje se da posmatrano po oblastima prerađivačke industrije, kroz period od 10 godina, nijedna oblast djelatnosti nema sve pozitivne stope rasta tokom tog perioda.

"U oblasti proizvodnje tekstila pozitivne stope proizvodnje su ostvarene samo u dvije godine (2017. i 2021), a u oblasti proizvodnje odjeće u tri godine (2022, 2023. i 2025). U 2025. godini oblast proizvodnje odjeće ima najvišu stopu rasta proizvodnje od 13,8%, poslije oblasti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa stopom rasta od 22%. Oblast proizvodnje mašina i opreme bilježi stope rasta u osam od deset posmatranih godina. U 2025. godini u ovoj oblasti je došlo do pada proizvodnje od 22,3%. Pad industrijske proizvodnje praćen je i smanjenjem broja zaposlenih u industriji. Do pada zaposlenosti u industriji došlo je u šest godina od posmatranih 10", navodi se u ovom izvještaju.

Najveći pad zaposlenosti 

Dalje piše da je najveći pad zaposlenosti zabilježen u 2024. godini od 4,8 odsto, dok je do najvećeg rasta zaposlenosti u industriji došlo u 2017. godini (4%).

"Negativan trend zaposlenosti u industriji nastavljen je i u prvom tromjesečju 2026. godine (-2,7%). Posmatrano po oblastima djelatnosti, u desetogodišnjem periodu, u dvije oblasti nije dolazilo do pada zaposlenosti, a to su oblasti proizvodnje računara, elektronskih i optičkih proizvoda i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica. S druge strane, pad zaposlenosti u svim godinama ostvaren je u oblasti proizvodnje koksa i rafinisanih naftnih proizvoda i popravka i instalacija mašina i opreme. U posmatranom desetogodišnjem periodu broj zaposlenih u 2025. godini u odnosu na broj zaposlenih u 2016. veći je za 36.419 lica, odnosno za 14,4%", ističe se u ovom izvještaju.

Poslovni ambijent najvažniji

Radovan Pazurević, predsjednik Područne privredne komore Doboj i vlasnik kompanije "Sanino" iz Dervente, rekao je za "Nezavisne novine" da bi poslovni ambijent u svakoj državi i svakom sistemu trebalo da bude najvažnija stvar.

"Mi u BiH na tome nismo radili baš ništa. Stvoren je takav ambijent da nije dobro i lijepo raditi. Da krenemo od toga koliko se mi iskreno brinemo za proizvodnju i realni sektor.

Činjenica je da mi više nemamo u srednjim školama zanatskih zanimanja, nemamo nastavnika i učitelja koji će tu djecu naučiti elementarne stvari. Sutra kada bi neko došao kod nas sa ozbiljnim poslom mi ne bismo imali kadrove koji bi mogli ispratiti te procese proizvodnje", objašnjava Pazurević.

Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina vrijednost izvoza obućarske industrije je bila visoko pozicionirana i na četvrtom mjestu od svih vrsta robe koje se izvoze.

"Izvozili smo, ali šta smo od tada izvozili?

Nažalost, najviše radnu snagu. Mi nemamo vlastite proizvodnje i industrije, već samo kada pravimo fakturu, mi fakturišemo uslugu. A to je najgori oblik eksploatacije. Ne prodajemo pamet, te nismo radili na uvezivanju naših privrednih subjekata. Prepušteni smo sami sebi. Živimo u takvom ambijentu da o tome apsolutno niko ne vodi računa, a ovo su podaci koje svako treba da ima, pa da se vidi kakvo je stanje", naglasio je Pazurević.