Prema ocjenama ekonomista, takav trend znači traganje za novim izvorima finansiranja penzionog sistema.
Srpska, zaključno sa julom ove godine, ima 296.287 penzionera, a kako objašnjavaju iz Fonda PIO, brojke o kojima govore rezultat su procjene broja korisnika prava koje se projektuju za tri godine unaprijed.
– Fond radi procjene za dokument okvirnog budžeta za period od tri godine. Procjena broja korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za 2027. godinu je 304.121, za 2028. godinu 309.400, a za 2029. 314.679 korisnika prava – navode iz Fonda PIO za BL portal.
Prema ovim projekcijama, broj penzionera u Srpskoj u naredne tri godine trebalo bi da poraste za više od 10.000 korisnika.
Ekonomista Saša Stevanović ocjenjuje da ovakav rast jasno ukazuje na dodatni pritisak na javne finansije Republike Srpske.
– Ta projekcija ukazuje da će se samo rastom ekonomske aktivnosti i dodatnih izvora finansiranja moći obezbijediti to funkcionisanje – ocjenjuje Stevanović.
Prema njegovim riječima, poseban izazov predstavlja odnos broja osiguranika, odnosno ljudi koji uplaćuju doprinose, i broja korisnika penzija, jer upravo taj odnos predstavlja jednu od ključnih tačaka održivosti postojećeg sistema.
Iako rast broja penzionera i sve nepovoljniji odnos sa brojem osiguranika predstavljaju ozbiljan izazov, Stevanović ističe da ne treba očekivati scenario u kojem bi isplata penzija jednostavno “stala”.
– Do toga neće doći. Teoretski, nikad se nije desilo, ni u 25 godina, da fiskalni okvir padne 10 odsto. Znači, penzija kao penzija će biti tu i ona će se izmirivati – objašnjava Stevanović
Prema njegovim riječima, mnogo realniji izazov je pitanje da li će iznos penzija biti dovoljan za životni standard kakav je penzioner imao dok je radio.
Kao jedno od mogućih rješenja za ublažavanje pritiska na sistem, Stevanović navodi razvoj dodatnih oblika štednje za penziju, poput dobrovoljnih penzijskih fondova, uz napomenu da odgovornost za takve odluke u velikoj mjeri leži i na samim građanima, ne samo na državi.
Projekcija rasta broja korisnika do 2029. godine, prema ocjeni ekonomiste, ne najavljuje kolaps isplate penzija, ali jasno upućuje na to da će pitanje životnog standarda budućih penzionera sve više zavisiti od toga koliko će građani i država na vrijeme početi da traže dodatne izvore štednje i finansiranja
