Nakon rekordnih vrućina koje su ovog ljeta pogodile brojne dijelove Evrope, naučnici upozoravaju da bi vremenski ekstremi mogli da se nastave. Klimatski modeli ukazuju na razvoj veoma snažnog El Ninja, prirodnog klimatskog fenomena koji utiče na temperature i padavine širom planete.
Pojedini meteorolozi smatraju da bi predstojeći događaj mogao dostići nivo takozvanog "super El Ninja", nezvaničnog naziva koji se koristi za najintenzivnije El Ninjo epizode. Meteorolog Džef Berardeli izjavio je da većina klimatskih modela ukazuje na mogućnost istorijski snažnog događaja, ali je naglasio da konačan razvoj još nije moguće sa sigurnošću predvidjeti.
El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed neuobičajenog zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu tropskog Pacifika. Posljedica su promjene u rasporedu padavina i temperatura u različitim dijelovima svijeta.Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), ovaj fenomen javlja se u prosjeku svake dvije do sedam godina i obično traje između devet i 12 mjeseci.
Iako modeli ukazuju na mogućnost veoma snažnog El Ninja, WMO upozorava da još postoji značajna neizvjesnost u prognozama njegovog intenziteta. Stručnjaci naglašavaju da će pouzdanije procjene biti moguće kako se fenomen bude razvijao tokom narednih mjeseci.
Ako El Ninjo dostigne očekivanu snagu, mogao bi dodatno pojačati toplotne talase i suše u pojedinim dijelovima svijeta, dok bi u drugim regionima povećao rizik od obilnih padavina i poplava zbog veće količine vlage u atmosferi.
Meteorolozi ističu da njegov uticaj na Evropu nije direktan kao u područjima oko Tihog okeana. Zbog toga nije moguće precizno prognozirati gdje će se pojaviti najizraženiji efekti, jer će vremenske prilike zavisiti i od drugih atmosferskih procesa, uključujući položaj polja visokog i niskog pritiska te stanje u Atlantiku.
Za Balkan to ne znači da će svaki naredni mjesec biti ekstremno topao. Međutim, ukoliko se snažan El Ninjo poklopi s dugotrajnim poljima visokog vazdušnog pritiska nad jugom i jugoistokom Evrope, povećava se vjerovatnoća češćih i dužih toplotnih talasa, suše i povećanog rizika od šumskih požara.
S druge strane, veća količina energije u atmosferi može pogodovati nastanku snažnih oluja i obilnih padavina.
Naučnici podsjećaju da ekstremne vrućine predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za starije osobe, hronične bolesnike, malu djecu i ljude koji rade na otvorenom.
Dugotrajni toplotni talasi povećavaju pritisak na zdravstveni sistem, elektroenergetsku mrežu i infrastrukturu, zbog čega stručnjaci pozivaju na pravovremenu pripremu za moguće nove ekstreme.
