Evropa na nogama: 60.000 migranata upalo u grad za 24 sata, najmanje 57 mrtvih

Španski premijer Pedro Sančez ocijenio je da je riječ o "kršenju teritorijalnog integriteta Španije", dok je incident izazvao ozbiljnu političku krizu i podjele među članicama Evropske unije

Ogroman priliv ljudi potpuno je preopteretio Seutu, grad sa oko 85.000 stanovnika. Sančez je u petak ujutru stigao u enklavu i poručio da će upotrijebiti sve raspoložive resurse kako bi stanovništvu bila garantovana bezbjednost.

Španski premijer smatra da su masovni prelazak organizovale mreže krijumčara ljudi, koje su iskoristile nedavnu odluku Vrhovnog suda Španije. Sud je presudio da osobe presretnute na moru prilikom pokušaja ulaska u Seutu ili drugu špansku enklavu Melilju ne mogu automatski da budu vraćene po posebnim pravilima.

"Ta informacija se tokom posljednjih sati proširila poput požara kroz mreže mafija koje trguju ljudima i dovela do priliva razmjera kakve smo juče vidjeli", rekao je Sančez.

Španija najavila ubrzano protjerivanje migranata

Sančez je najavio formiranje privremenog prihvatnog centra u kojem će ljudi biti evidentirani, registrovani i razvrstani, dok bi oni koji nemaju zakonski osnov za boravak u Španiji trebalo da budu protjerani po ubrzanom postupku.

Vlada će u blizini lukobrana na plaži Tarahal postaviti i vidljivu barijeru od bova, kako bi granica bila jasno označena i kako bi vlasti postupale u skladu sa sudskom odlukom.

Španska vlada saopštila je da je tokom četvrtka i u prvim satima petka granicu prešlo oko 50.000 ljudi, dok predsjednik Seute tvrdi da je taj broj dostigao približno 60.000.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije, koje je poslalo dodatne policijske i vojne snage, navelo je da se do petka u 18 časova više od 48.300 ljudi dobrovoljno vratilo u Maroko.

Irska, koja predsjedava Evropskom unijom, sazvala je za subotu sastanak država članica u okviru mehanizma EU za integrisani politički odgovor na krize. Novi sastanak ambasadora zemalja članica zakazan je za ponedjeljak u Briselu.

Ljudi se udavili i stradali u stampedu

Posljednji incident daleko prevazilazi masovni prelazak iz maja 2021. godine, kada je Maroko ublažio granične kontrole i omogućio da za dva dana u Seutu uđe oko 10.000 ljudi.

Tadašnja kriza izbila je usred spora Madrida i Rabata zbog odluke Španije da primi na liječenje lidera pokreta za nezavisnost Zapadne Sahare, Fronta Polisario. Odnosi su se popravili 2022. godine, kada je Madrid podržao marokanski plan za Zapadnu Saharu.

Izvori iz marokanske vlade tvrde da iza najnovijeg talasa stoje „kriminalne organizacije“ i insistiraju na tome da saradnja Rabata sa Madridom ostaje "primerna". Ambasadorka Maroka u Španiji Karima Benjaiš poručila je da je njena zemlja uvijek davala prednost legalnim i bezbjednim migracijama, nagovještavajući da se situacija razvila protivno željama Rabata.

Predstavnik udruženja pripadnika španske Civilne garde Rašid Sbihi opisao je događaje kao "ozbiljnu humanitarnu krizu".

Hiljade migranata, među kojima ima i djece bez pratnje, ostale su bez smještaja i spavaju u parkovima i na trotoarima, dok mnogi lutaju ulicama grada.

Među najmanje 57 stradalih mnogi su se udavili, dok su drugi poginuli u stampedu prilikom pokušaja da pređu ogradu na lukobranu kod plaže Tarahal.

Italija želi suspenziju Španije iz Šengena

Događaji u Seuti izazvali su oštre reakcije pojedinih članica Evropske unije. Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares pozvao je italijanskog ambasadora na razgovor nakon što je vlada Đorđe Meloni zatražila da Španija bude suspendovana iz šengenskog prostora.

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani okrivio je Sančezovu vladu zbog ranijeg programa legalizacije statusa više od milion migranata bez dokumenata i tražilaca azila. Tajani smatra da je taj program podstakao krijumčarenje ljudi i ocijenio ga je kao "duboko pogrešan".

Albares je njegove izjave nazvao "nedostojnim" i optužio Italiju za "stranačku demagogiju".

Italija je potom saopštila da obustavlja primjenu šengenskih aranžmana sa Španijom, ali praktične posljedice te odluke nisu odmah bile jasne. Meloni je rekla da će mjera ostati na snazi samo onoliko dugo koliko bude potrebno.

Evropska komisija upozorila je da članica može privremeno da uvede kontrolu unutrašnjih granica samo kao krajnju mjeru u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu ili nacionalnoj bezbjednosti. Italija bi o tome morala da obavijesti Komisiju i objasni na koji način događaji u Seuti predstavljaju takvu prijetnju.

Prema dostupnim informacijama, Rim još nije zvanično obavijestio partnere u Evropskoj uniji o svojoj odluci.

Francuska pojačava kontrole prema Španiji

Švedski premijer Ulf Kristerson pozvao je Madrid da hitno povrati kontrolu i ispuni obaveze u okviru Šengena, dok je finska ministarka unutrašnjih poslova Mari Rantanen ocijenila da je Španija "potpuno podbacila u zaštiti spoljne granice šengenskog prostora“.

Evropska komisija je, međutim, podsjetila da za Seutu i Melilju važe posebna šengenska pravila koja sprečavaju slobodno kretanje migranata iz tih enklava ka ostatku Evropske unije.

Evropski komesar za migracije Magnus Bruner nazvao je situaciju „neprihvatljivom“, ali je potvrdio da iz Seute ne postoji slobodan put ka ostatku šengenskog prostora.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izrazio je solidarnost sa Španijom, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron ponudio pomoć Madridu. Francuska će, ipak, iz predostrožnosti pojačati kontrolu granice sa Španijom, koristeći četiri mobilne jedinice i dronove.

Španska opoziciona Narodna partija zatražila je oštriji odgovor vlasti, tvrdeći da najavljena policijska i vojna pojačanja nisu dovoljna. Lider stranke Alberto Nunjez Fejoo izjavio je da ljudi i dalje pristižu i da svjedoci opisuju Seutu kao "okupirani grad", dok je krajnje desničarska partija Voks događaj nazvala "invazijom".

Istovremeno je ispred Ambasade Maroka u Madridu održan protest protiv migranata, na kojem su pojedini učesnici izvodili nacističke pozdrave i nosili zastave sa simbolima krajnje desnice.