U prva tri mjeseca ove godine gubili su, kažu, 50 - 100 maraka po tovljeniku. Kratak period za prvomajske praznike i Đurđevdan prasad težine od 25 - 30 kg imala su bolju cijenu, a uzgajivači zaradu, a i cijena tovljenika dostigla je tri marke, ali to je bilo kratkog daha i trajalo svega petnaestak dana.
- Sada imamo situaciju da je cijena prasadi oko 4 marke po kilogramu žive vage i teško se plasira, a tovljenika od 2,5 do 2,7 bez PDV-a. To je stvarno cijena koja ne može da pokrije ni one koji uzgajaju krmače i proizvode prasad za dalji tov, niti same tovljače. Takođe, i oni koje tove bikove su zadnjih mjesec dana u problemu jer su bikovi bili 7,5 - 8 maraka po kilogramu žive vage, a sada imaju problem i sa cijenom i plasmanom. Sve što se dešava u zadnjih pola godine ovde na ovim prostorima je samo uvod u dalje smanjenje stočnog fonda na ovim prostorima - kaže za portal InfoBijeljina Slobodan Petrić, uzgajivač svinja iz semberskog sela Magnojević.
Problem, tvrdi, nije ponuda već ogroman uvoz, jer je u Španiji, Njemačkoj, Srbiji, Hrvatskoj cijena kao i u Semberiji.
- Ponuda je ogromna. Nekada se malo izvozilo za Kinu, zemlje Azije, ali zbog nekih problema koji nisu do nas, sada ostaju na ovim prostorima. Ne znam kako će zemlje EU izdržati problem, ali mi ovde nećemo ako potraje 2, 3 mjeseca, a sve ukazuje da će potrajati malo duže - dodaje ovaj ugledni farmer.
Uzgajivači svinja imaju redovne sastanke i razgovore sa predstavnicima resornog ministarstva. Vlada, smatraju, radi svoj dio posla. Zadnjih godina su podsticaji značajno povećani isplaćuju se redovno i unaprijed znaju šta mogu da očekuju, ali ako se situacija na tržištu ne promijeni farmerima nema spasa.
- Problem je u zadnjih godinu dana na prostoru čitave Evrope. Bojim se, ne znam šta da predložimo Ministarstvu kako da nam pomogne. Nažalost i te mjere koje su vrlo značajne, vrlo su bitne ne mogu da nam pomognu, jer ako se nastavi ovaj trend u okruženju, ni Vlada nam ne može pomoći da pokrijemo gubitke - pojašnjava Slobodan.
Semberija je nekada proizvodila svinjskog mesa u tolikim količinima da je bilo dovoljno za 40 odsto potreba stanovništva u BiH sada maksimalno 20 procenata, bilo da se radi o svinjskom ili junećem mesu.
